Autor: Damir Bešić

Uloga kampanja u očuvanju kulture sjećanja

Kampanje su planski osmišljene i vremenski ograničene komunikacijske aktivnosti koje čiji je cilj podizanje svijesti, o nekom pitanju ili problemu, određene ciljne grupe. Kampanje su posebno značajne u kontekstu društveno važnih tema poput kulture sjećanja, gdje komunikacija ima i edukativnu i memorijalnu funkciju. Kultura sjećanja odnosi se na načine na koje društva pamte, interpretiraju i prenose događaje iz prošlosti, posebno one traumatične. U okviru studija sjećanja naglašava se da sjećanje nije samo individualni proces, već i društveno konstruisan fenomen koji se oblikuje kroz obrazovanje, medije, umjetnost i javni diskurs. Prema teoriji kolektivnog pamćenja, koju je razvio Maurice Halbwachs, pojedinci pamte unutar društvenih okvira, što znači da način na koji zajednica govori o prošlosti direktno utiče na to kako će je nove generacije razumjeti.

Psihološka istraživanja pokazuju da ljudi najefikasnije pamte informacije koje su emocionalno obojene, vizualno predstavljene i povezane s ličnim iskustvima. Narativi u prvom licu dodatno pojačavaju identifikaciju publike s temom jer omogućavaju empatijsko povezivanje i stvaraju osjećaj autentičnosti. Upravo zbog toga, u kontekstu obilježavanja stradanja poput masakra na Kapiji u Tuzli, važno je koristiti pristupe koji nadilaze faktografsko informisanje i uključuju lične priče i perspektive.

Mladi kao nosioci kulture sjećanja

Omladinske kampanje predstavljaju specifičan oblik društvenog angažmana koje osmišljavaju i provode mladi ili su usmjerene prema mladima, s ciljem njihovog aktivnog uključivanja u društvene procese. Njihova vrijednost leži u participativnosti, vršnjačkom pristupu i autentičnosti poruka. Mladi imaju posebno važnu ulogu u očuvanju kulture sjećanja jer predstavljaju generacije koje nemaju direktno iskustvo ratnih događaja, ali preuzimaju odgovornost za njihovo razumijevanje i prenošenje.

Pričanje ovakvih priča iz perspektive adolescenata i mladih, posebno u prvom licu, ima višestruki značaj. Prvo, doprinosi procesu internalizacije sjećanja – mladi ne ostaju samo pasivni primaoci informacija, već postaju aktivni nosioci narativa. Drugo, ovakav pristup smanjuje distancu između prošlosti i sadašnjosti, čineći teme relevantnijim savremenoj publici. Treće, omogućava razvoj kritičkog mišljenja i empatije, što su ključni elementi za izgradnju odgovornog i informisanog društva.

Digitalne kampanje i društvene mreže

Društveno angažovane kampanje u online prostoru koriste digitalne kanale – prvenstveno društvene mreže – kako bi doprijele do široke publike i potaknule društveni dijalog. Razvojem digitalnih platformi komunikacija se značajno transformisala, te danas uspjeh kampanje u velikoj mjeri zavisi od interakcije publike, poput komentara, dijeljenja i reakcija, koje direktno utiču na vidljivost sadržaja. U Bosni i Hercegovini društvene mreže imaju ključnu ulogu u distribuciji informacija i mobilizaciji publike, zbog čega predstavljaju nezaobilazan alat za organizacije civilnog društva i omladinske inicijative.

Poseban značaj u ovakvim kampanjama ima angažman umjetnika/ca i drugih kreativnih osoba. Vizualni i umjetnički sadržaj privlači pažnju, izaziva emocije i omogućava da kompleksne društvene teme budu predstavljene na pristupačan i snažan način. Savremeni trendovi pokazuju da publika bolje reaguje na kreativne, autentične i emocionalno angažovane sadržaje, posebno u formi ilustracija i video materijala. Također, kolaboracije između organizacija, umjetnika/ca i influensera/ki povećavaju doseg i angažman publike. Umrežavanje različitih aktera omogućava pristup novim zajednicama i dodatno jača kredibilitet kampanje kroz međusobnu podršku i saradnju.

Kampanja obilježavanja 25. maja

U kontekstu kampanje obilježavanja 25. maja – dana sjećanja na stradale na Kapiji –aktivnosti bi uključivale produkciju kratkog video materijala prilagođenog formatima društvenih mreža i YouTube kanala organizacije. Fokus sadržaja bio bi na autentičnim porukama osoba koje su na različite načine bile svjedoci događaja na Kapiji.

Cilj video sadržaja bio bi da mladima približi značaj kolektivnog pamćenja i važnost očuvanja kulture sjećanja kroz lične perspektive i iskustva svjedoka. Video materijal zamišljen je kao emocionalno angažovan i vizualno prilagođen online prostoru, uz carousel objave koje bi dodatno pojačale kontekst i vidljivost kampanje na društvenim mrežama.

Produkcija bi obuhvatala snimanje izjava, montažu i prilagodbu sadržaja različitim digitalnim formatima. Kampanja bi bila realizovana uz saradnju mladih aktivista, kreativaca i osoba uključenih u online distribuciju sadržaja.

Iako se radi o aktivnosti manjeg obima, njen potencijalni društveni uticaj bio bi značajan jer omogućava mladima pristup autentičnim svjedočanstvima kroz njima bliske i pristupačne digitalne formate. Ovakav pristup doprinosi većem angažmanu publike, jačanju empatije i dugoročnom očuvanju kolektivnog sjećanja kroz savremene komunikacijske kanale.

Javna izložba kao prostor sjećanja

Planirani digitalni sadržaj kampanje dodatno bi bio razvijen u koncept fizičke, javno dostupne izložbe, kako bi se poruke kulture sjećanja izmjestile iz online prostora u zajednički i svakodnevni ambijent grada. Ilustracije bi bile printane na izdržljivim materijalima otpornim na vremenske uslove ili u formi velikih umjetničkih printova uokvirenih u ramove.

Postavka bi bila realizovana na štafelajima u gradskom parku ili drugim javno dostupnim prostorima koji omogućavaju veliku frekvenciju prolaznika i direktan kontakt publike sa sadržajem kampanje. Sama izložba bila bi zamišljena kao vizualni prostor refleksije i sjećanja, gdje bi građani kroz ilustracije i narative mogli promišljati o značaju kolektivnog pamćenja i odgovornosti društva prema traumatičnim događajima iz prošlosti. Kroz angažman lokalnih umjetnika/ca i korištenje postojećih resursa, aktivnosti bi bile usmjerene na stvaranje emocionalno snažnog i vizualno upečatljivog prostora koji kulturu sjećanja približava široj javnosti.

Mladi kao medijatori između prošlosti i novih generacija

U realizaciju kampanje bilo bi uključeno više mladih koji već djeluju kao certificirani vršnjački edukatori, čime bi se osigurao participativan i edukativan pristup temi kulture sjećanja. Kao prvi korak organizovala bi se posjeta Memorijalnom centru Kapija, gdje bi se mladi upoznali s historijskim činjenicama, svjedočanstvima i kontekstom događaja. Na osnovu prikupljenih informacija mladi bi potom osmislili i realizovali interaktivne radionice za djecu, prilagođene njihovom uzrastu i razumijevanju, koristeći metode neformalnog obrazovanja.

Ovakav pristup omogućava transformaciju historijskih činjenica u živ i dijaloški proces učenja – svojevrsni oralni oblik prenošenja historije, u kojem mladi preuzimaju ulogu medijatora između prošlosti i novih generacija. Kroz vršnjačku edukaciju i diskusiju, tema stradanja na Kapiji približava se iz perspektive adolescenata koji o događaju govore i promišljaju iako se desio prije njihovog rođenja. Time se ne prenosi samo znanje, već se podstiču empatija, kritičko promišljanje i aktivno učešće mladih u očuvanju kulture sjećanja.

Značaj kreativnog aktivizma u radu s mladima

Sve planirane aktivnosti kampanje ukazuju na integrisan i višeslojan pristup očuvanju kulture sjećanja koji kombinuje digitalne alate, umjetnički izraz, javni prostor i participaciju mladih. Kroz online ilustracije nastale u saradnji s lokalnim umjetnicima/ama kampanja dobija snažnu vizualnu i emocionalnu dimenziju, dok njihova transformacija u javnu izložbu dodatno produbljuje simboliku i omogućava zajednici direktan susret s porukama sjećanja u svakodnevnom prostoru. Istovremeno, uključivanje mladih kao aktivnih nosilaca kampanje – kroz istraživanje u Memorijalnom centru Kapija i realizaciju vršnjačkih radionica – osigurava da se historija ne prenosi samo kao skup činjenica, već kao živo, iskustveno i dijaloško znanje.

Na ovakav način kampanja ne samo da memorijalizira prošlost, već aktivno gradi most između generacija, osnažuje mlade da preuzmu ulogu čuvara kolektivnog pamćenja i doprinosi razvoju empatije, odgovornosti i društvene svijesti u zajednici.

Važan doprinos razvoju ovakvog pristupa imala je i Škola digitalnog i kreativnog aktivizma „Linkuj promjenu“, kroz koju su stečena znanja i praktične vještine iz oblasti digitalne komunikacije, kreiranja vizualnog sadržaja i osmišljavanja kampanja za društvene mreže. Upravo ovakvi edukativni programi mladima pružaju mogućnost da savremene digitalne alate koriste za pokretanje društvenih promjena, jačanje angažmana mladih i očuvanje kulture sjećanja kroz kreativne i pristupačne formate komunikacije.

 

 

O autoru

Damir Bešić je student Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli i omladinski aktivista iz Tuzle. Kao lider projekta Kluba mladih Tuzla u okviru programa SOS Dječija sela BiH i alumnista Budi muško kluba Tuzla, aktivno radi na osnaživanju mladih i njihovom uključivanju u društvene procese i aktivizam. Posebno je posvećen volontiranju, radu s mladima i kreiranju sigurnog prostora za otvoren razgovor o temama koje su često marginalizovane ili smatrane tabuom u društvu. Njegov rad fokusiran je na podsticanje kritičkog promišljanja, razvoja empatije i jačanja društvene odgovornosti među mladima.